Najstariji podaci do sada poznati o stanovništvu Donjeg Miholjca i njegove bliže okolice datiraju iz polovice XI.st. Ime Donji Miholjac vezuje se uz i danas postojeću crkvu Sv.Mihaela, koja se spominje još u doba dinastije Arpadovića u drugoj polovici XI.st... Nakon oslobođenja Slavonije od turske vlasti, dolazi do intenzivnog naseljavanja stanovništva na ovo područje. Podaci iz 1785.god. govore kako Donji Miholjac broji 385 kuća sa ukupno 2604 stanovnika hrvatske, mađarske i njemačke narodnosti. Kraljevska komora u Beču odlučila je darovati zemlje i šume u ime kralja zaslužnim obiteljima. Tako su oranice, stare šume i naselja oko Donjeg Miholjca 1721.god. darovane barunu Petru Hilebrandu, savjetniku bečke Komore, a 1726.god. je to vlastelinstvo došlo u posjed obitelji Prandau. Povijesni dokument koji svjedoči o postojanju Donjeg Miholjca iz vremena grofa Prandaua jest i srednjovjekovni grb Donjeg Miholjca, koji se pojavljuje u obliku pečata na ispravi grofa Prandaua iz godine 1736... Prirodne osobitosti Donjeg Miholjca (blizina rijeke, široko poplavljeno područje, guste šume, pješčane dine, lesne terase i drugo) davale su oduvijek povoljen uvijete za život ljudi u ovom kraju. Da je to tako govore brojni arheološki nalazi u neposrednoj blizini mjesta, kao i u samom Donjem Miholjcu.
Poslije I. svjetskog rata agrarnom reformom koja je zahvatila i ovo područje, počinje ubrzaniji gospodarski i kulturni razvoj Donjeg Miholjca. Od posebnog je značenja razvoj školstva, regulacija rijeke Drave, povezivanje sa susjednom Mađarskom gradnjom mosta kao i razvoj prometa. Početkom 20. stoljeća Donji Miholjac ima 3500 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 1991.god. mjesto broji 6935 stanovnika. Kultura U Donjem Miholjcu ro?en je August Harambašić- hrvatski književnik i pjesnik (1861-1911). Značajne su izložbe slika slikara amatera iz Donjeg miholjca okupljenih u udrugu "LIKROB". U gradu se odžava manfestacija "Miholjačko sijelo".
